Stopa zapošljavanja žena među najboljima u EU

Bez autora
Oct 16 2011

Hrvatska ima jednu od najboljih stopa zapošljavanje ženskih osoba srednje dobi među zemljama Europske unije, a to se gotovo i ne zna. Zavod bilježi i blagi porast stope zapošljavanja osoba starijih od 45 godina, koja je povećana za jedan posto u prvih devet mjeseci ove godine. Posljednjih godina u Hrvatskoj ulažu i povećani napori za unaprjeđenje procesa zapošljavanja i rada najugroženijih osoba na tržištu, a među njima važno mjesto imaju osobe s invalidnošću. Zavod to čini kroz poticajne mjere, kvotno zapošljavanje, koje ipak treba dodatno unaprijediti, podizanje razine svijesti javnosti i poslodavaca o radnim i općim mogućnostima osoba s invalidnošću te različitim oblicima profesionalne rehabilitacije u cilju procjene preostale radne sposobnosti i podizanja zapošljivosti nezaposlenih osoba s invalidnošću. U Hrvatskoj je, prema statističkim podacima, od ukupnog broja stanovnika deset posto osoba s invalidnošću.

Stopa zapošljavanja žena među najboljima u EUHrvatska ima jednu od najboljih stopa zapošljavanje ženskih osoba srednje dobi među zemljama Europske unije, a to se gotovo i ne zna.

Zavod bilježi i blagi porast stope zapošljavanja osoba starijih od 45 godina, koja je povećana za jedan posto u prvih devet mjeseci ove godine. Općenito me smeta nepovjerenje u Zavod, jer se mogu čuti različite sumnje u to da je putem Zavoda prošlog mjeseca zaposleno 19.000 ljudi, kaže Ankica Paun Jarralah, v.d. ravnateljice Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ).

Dodaje da se posljednjih godina u Hrvatskoj ulažu i povećani napori za unaprjeđenje procesa zapošljavanja i rada najugroženijih osoba na tržištu, a među njima važno mjesto imaju osobe s invalidnošću. Zavod to čini kroz poticajne mjere, kvotno zapošljavanje, koje ipak treba dodatno unaprijediti, podizanje razine svijesti javnosti i poslodavaca o radnim i općim mogućnostima osoba s invalidnošću te različitim oblicima profesionalne rehabilitacije u cilju procjene preostale radne sposobnosti i podizanja zapošljivosti nezaposlenih osoba s invalidnošću.

U Hrvatskoj je, prema statističkim podacima, od ukupnog broja stanovnika deset posto osoba s invalidnošću.

Ravnateljica Zavoda ističe da je uz poticaje ove godine zaposleno 519 osoba s invalidnošću, što je velika brojka ako je poznato da ih je lani tijekom cijele godine zaposleno 349. Osvrnula se i na program zapošljavanja Roma kao nacionalne manjine, pa kaže da je trenutačno oko 4200 nezaposlenih osoba romske nacionalnosti u Hrvatskoj. Imigranti i Romi su skupine koje su najmanje uključene u proces rada, što se pokušava ispraviti mjerama stručnog osposobljavanja.

»Tijekom 2010. na otvorenom tržištu rada zaposleno je 1080 osoba s invalidnošću, što čini 0,8 posto ukupne populacije zaposlenih osoba s evidencije HZZ-a, dok je u prvih devet mjeseci ove godine zaposleno već 1158 osoba s invalidnošću. Taj porast zapošljavanja osoba s invalidnošću rezultat je intenziviranja svih mjera i postupaka koje Zavod provodi«, tvrdi Paun Jarralah.

HZZ je jedan od partnera Vladina ureda za ljudska prava na projektu zapošljavanja pod nazivom »Poticanje raznolikosti na hrvatskom tržištu rada« na kojem sudjeluje i Udruga za pomoć i edukaciju žrtava mobbinga i Institut za razvoj tržišta rada. Riječ je o projektu kojem je cilj identificirati i promovirati poslodavce s kvalitetnim praksama u uključivanju raznolikosti u radno okružje.

»Kako bi Ivo Andrić rekao, sve rijeke na svijetu su krive Drine, no u životu jedino ima smisla ispravljati krive Drine. Tako i mi ovim projektom koji predstavlja samu srž ljudskih prava pokušavamo pomoći onima koji su manje moćni, manje probitačni, manje snažni da dođu u poziciju da mogu dostojanstveno živjeti svoj život. Pomažemo im u pronalasku njihova komadića neba«, slikovito opisuje srž projekta zapošljavanja Slobodan Uzelac, potpredsjednik Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava. Time je Uzelac naglasio važnost poštivanja ljudskih prava, posebice u kontekstu područja rada i zapošljavanja.

»Cilj ovog projekta zapošljavanja je stvaranje jednakih mogućnosti za sve one koji su uključeni na tržište rada. Iako smo svjesni da nije realno očekivati kako ćemo u potpunosti uspjeti u tome, sigurno ćemo uspjeti pomoći barem određenom dijelu ljudi koji su izloženi višestrukoj diskriminaciji«, kaže Ružica Kišur - Črlenec, tajnica Udruge za pomoć i edukaciju žrtava mobbinga.

Da bi dodatno motivirali poslodavce na zapošljavanje najugroženijih osoba na tržištu rada, Ured za ljudska prava dodijelit će i nagrade najuspješnijim poslodavcima. Nagrada »Ključna razlika«, za raznolikost ljudskih potencijala, dodijelit će se u četiri kategorije - za ravnopravnost spolova, dobnu ravnopravnost, ravnopravnost osoba s invalidnošću i ravnopravnost pripadnika nacionalnih manjina pri zapošljavanju.

Nagrada »Ključna razlika« je nastavak nagrade »Poslodavac godine za osobe s invaliditetom«, a sama prijava uključuje praćenje poštivanja ljudskih prava i poticanja raznolikosti u radnom okružju te praćenje procesa upravljanja ljudskim potencijalima u kontekstu osnaživanja raznolikosti. Natječaj za tu nagradu otvoren je do 4. studenog 2011. godine. Cijeli projekt se provodi uz financijsku podršku programa Europske unije za zapošljavanje i socijalnu solidarnost PROGRESS (2007-2013), a sastoji se od tri glavne komponente - povećanje sposobnosti ključnih dionika na tržištu rada kroz 10 edukativnih seminara na kojima sudjeluju predstavnici poslodavaca, osobito onih koji rade u ljudskim resursima, predstavnici sindikata, djelatnici HZZ-a, regionalne vlasti, potom identifikacija i promocija primjera dobre prakse kroz spomenutu nagradu »Ključna razlika« te javne promotivne kampanje usmjerene prema poslodavcima kao i promociji postojećih kvalitetnih praksi.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik